Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Savremena postkenzijanska Makroekonomska analiza". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

UNIVERZITET

SEMINARSKI RAD

PREDMET:Osnovi makroekonomske analize

TEMA:Savremena postkejnsijanska makroekonomska analiza

,novembar,2004

UVOD

U središtu savremene postkejnsijanske makroekonomske analize nacionalnog dohotka nalazi se razmatranje štednje i investicija, jer se međusobnim djelovanjem štednje i investicija objašnjava nivo ukupnog nacionalnog dohotka i ukupna zaposlenosti. Ova, inače, vrlo aktuelna problematika, često se interpretira na različite načine.

John Maynard Keynes udario je temelje savremenoj makroekonomskoj analizi.

Naime, za razliku od tzv. tradicionalne ekonomije, čiji je predmet izučavanja problematika cijena i raspodjele, Keynes u prvi plan ističe problematiku makroekonomskih agregata(prije svega problematiku zaposlenosti). On polazi od tzv. nevoljne nezaposlenosti, kao žalosne stvarnosti kapitalističkih zemalja i kao važnog predmeta ekonomske analize. Analiza Keynes-a i njegovih savremenika bila je,prije svega, orijentisana ka analizi zaposlenosti,no savremena makroekonomska analiza želi ukazati na jedan obimniji karakter, te je više orijentisana ka analizi NACIONALNOG DOHOTKA.

Savremena makroekonomska analiza polazi od Keynes-ovih koncepcija: sklonost potrošnji i sklonost štednji.

SAVREMENA POSTKEJNSIJANSKA

MAKROEKONOMSKA ANALIZA

1.POTROŠNJA I ŠTEDNJA

Ukupan nacionalni dohodak zavisi od obima ukupne zaposlenosti (Z). Ukupna zaposlenost zavisi od agregatne efektivne tražnje (Te) koja se sastoji iz dva dijela, i to rashoda na potrošnju (Tp) i rashoda na investicije (Ti) iz čega slijedi da je:

Te=Tp+Ti

Dohodak se sa druge strane raspodjeljuje na potrošnju i štednju. Slijedi da je potrošnja (P) , ukoliko nema spoljne trgovine,državne investicije,oporezivanja itd, jednaka razlici dohotka (D) i štednje (Š).

P=D+ Š

dok je

D=P+ Š

Š=D-P

Kao što vidimo dohodak se dijeli na dva dijela:

- dio usmjeren ka potrošnji

- dio usmjeren ka štednji

Međusobni odnos potrošnje i štednje, kao dva namjenska dijela individualnih dohodaka, je komplementaran.To, dakle, znači da povećanje jedne veličine dovodi do smanjenja druge, i obrnuto.

Nadalje, očigledno je da ukoliko imalac dohotka svoj dohodak više usmjeri ka potrošnji, relativno je mala mogućnost mu ostaje za štednju, te ukoliko imalac dohotka svoj dohodak više usmjeri ka štednji, doći će do opadanja potrošnje.

1.1. ANALIZA SKLONOSTI POTROŠNJI I SKLONOSTI ŠTEDNJI

Nivo potrošnje i štednje zavisi od nivoa nacionalnog dohotka. Ukoliko je nacionalni dohodak niži, njegov najveći dio će tada odlaziti na potrošnju, a štednja će biti niska. Ovdje Kejns uvodi kategorije sklonost potrošnji (SP) i sklonost štednji (SŠ) koje daju uvid u dio jedinice nacionalnog dohotka koji se odvaja za potrošnju i dio koji se odvaja za štednju.

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]